Hamadan slovi kao jedan od najstarijih gradova u Iranu, sa pet hiljada godina dugim postojanjem. On zrači islamskom kulturom i iz ovog grada potiču veliki pjesnici i poznati učenjaci, pa i glasoviti Ibn Sina.
Grad Hamadan je centar istoimene iranske provincije. Smješten je u podnožju planine Alvand, čiji je najviši vrh visok 3.574 m, i nalazi se u zapadnom dijelu Irana. Ovaj grad ima čist i svjež vazduh, kao i vodu, a posebno je lijep u proljeće i ljeto. Smješten je na nadmorskoj visini 1.800 m i od Teherana je udaljen 343 km.
Početak njegove gradnje vezuje se za 700. godinu prije naše ere, i vrijeme kralja Dioka – iz dinastije Mad. Grčki historičar Herodot piše da je ovaj kralj odabrao Ekbatanu za svoju prijestolnicu, a Ekbatana (u doslovnom smislu znači “mjesto okupljanja”) je staro ime Hamedana.
Na ovom mjestu prvo je sagrađena velika palača sačinjena od sedam malih dvoraca, po uzoru na palaču iz Babilona. Imala je raznobojne vanjske zidove, oko stotinjak soba, i nosila je ime Ekbatana.
550. godine prije nove ere Hamadan je važio za centar dinastije Ahamenida, a za vrijeme Aškenida bio je glavni grad Perzijskog carstva. U vrijeme vladara Sasanida, odabran je za ljetno odmaralište. Nedugo zatim i Seldžuci izabraju Hamadan za svoju prijestolnicu, no sedme godine po Hidžri, Mongoli okupiraju ovaj grad i uništavaju ga do temelja. Za vrijeme Timurida, Hamadan su takođe napadali i razarali razni neprijatelji. Napokon, poslije mnogih ratova i prirodnih nepogoda, Hamadan je u novijoj historiji izrastao u lijep i privlačan grad.
Zbog svojih kulturnih vrijednosti i starina, porijeklom iz raznih dinastija, Hamadan je danas jedan od šest najistaknutijih kulturnih centara I.R.Iran.
Što se tiče samog središta grada, on je – kao i kod mnogih drugih gradova, podijeljen na stari i novi dio. Plan modernog Hamadana je 1928. godine izradio njemački inženjer Karl Feriš. Zgrada gradske uprave nalazi se na trgu, čiji prečnik iznosi 80 metara. Hamadan ima 6 velikih ulica koje povezuju gradska naselja sa centrom.
Najznamenitiji tragovi historije u Hamadanu nalaze se na uzvišenju iznad grada – Hagmetane. Tu je historijski centar Hamadana. Od davnina ovo brdo važi kao prvo mjesto koje turisti posjećuju, dolazeći u ovaj dio Irana.
U posljednjem stoljeću brdo Hagmetane je više puta istraživano, a najvredniju iskopinu čini jedan kameni stub, koji potiče iz vremena Sasanida. Taj stub se sada nalazi u Nacionalnom muzeju Irana. Pronađeni su i mnogi predmeti iz vremena Ahamenida, koji su naslijedili Madejci.
Hagmetane je 1913. posjetila grupa francuskih arheologa, koji su počeli sa iskopavanjima. Arheološka istraživanja potom su preuzeta od strane iranskih akasperata i ono što se do sada uspjelo pronaći vezuje se za dva perioda – islamski i predislamski. U posljednjem iskopanom sloju, pronađene su zidine od cigle. Istraživanja pokazuju da se gradilo sa konkretnim planovima i izvanrednom tehnikom.
Hamadan je bio prijestolnica Madejaca i vjeruje se da će u bliskoj budućnosti na ovom mjestu biti pronađeno još mnogo drugih vrijednosti. Do sada je ispitano oko 1.200 kvadratnih metara na lokalitetu drevnog grada, a u posljednje vrijeme arheolozi su u iskopinama Hamadana pronašli više skulptura, keramičkih, staklenih i metalnih predmeta, svjetiljki i sl. Sve je to izloženo u muzej Hagmetane, u Hamadanu.
Arheološka istraživanja su nastavljena, a sve što se pronađe dostupno je turistima. Predviđa se da bi istraživanja u Hamadanu mogla potrajati još dvadesetak godina.
